“Balkal” – tajna karika Litvanaca

02/20/2007 0

Fabrika glinice "Birač" iz Zvornika i preduzeće "Balkal" iz Banjaluke ponovo su dospjeli u žižu javnosti zbog međusobnih kontroverznih poslovnih odnosa zbog kojih su bili prozivani i 2005. godine.

Naime, radnici preduzeća "Boksit" iz Milića su nekoliko dana držali pod blokadom industrijski željeznički kolosjek "Birča" zbog duga od 11 miliona KM koje prema njima ima "Balkal" za kupljenu, a neplaćenu rudu boksita koja se prerađuje u zvorničkom kolektivu.

Zaposleni u "Boksitu" rekli su da su se za blokadu "Birča", a ne "Balkala", odlučili zato što iza oba preduzeća stoji litvanska grupacija "Ukio", iako se zvanično kao njen vlasnik vodi off shore firma "Corp System Ltd" sa Britanskih Djevičanskih Ostrva.

Generalni direktor "Birča" Alnija Brusokiene je odbacila tvrdnje o akcionarskoj povezanosti dva preduzeća upućujući radnike "Boksita" da deblokiraju izvoz glinice iz zvorničkog preduzeća, dok su u "Balkalu" neizvršenje svojih obaveza pravdali neadekvatnim kvalitetom kupljenog boksita.

Kontroverzni poslovi litvanske grupacije "Ukio" u Republici Srpskoj

Na kraju je posrednik između sukobljenih strana morao biti ministar privrede, energetike i razvoja RS, Rajko Ubiparip, uz čije prisustvo je postignuta saglasnost o tome da "Balkal" izmiri nesporni dug prema "Boksitu" od 3,1 miliona KM, a da se ostatak realizuje nakon analize kvaliteta boksita od strane stručne komisije. Ukoliko ni to ne urodi plodom, najavljena je arbitraža nezavisne revizorske kuće.

Iako su se obje strane dogovorile da povuku tužbe sa kojima su prijetile jedna drugoj za nepoštivanje ugovornih obaveza, odnosno nanesenu štetu blokadom željezničkog kolosjeka, nastala situacija, po svemu sudeći, na tome se neće završiti.

Naime, Alnija Brusokiene je na pres konferenciji nakon postizanja sporazuma izrazila sumnju da se resorni ministar neće više morati miješati u poslovne odnose dva preduzeća.

Ovo je, međutim, samo vrh ledenog brijega kontroverzi koje prate litvanske investitore od njihovog dolaska u RS i kupovine većinskog državnog kapitala "Birča" 2001. godine za šest miliona KM uz obavezu investiranja od 11,2 miliona KM.

Spornim se smatra to što je Vlada Republike Srpske za vrijeme premijera Dragana Mikerevića pri procesu privatizacije "Birča" odobrila tom preduzeću odgodu plaćanja određenih poreskih obaveza i reprogramiranja starih dugovanja, te plaćanje električne energije i prevoza robe želje – znicom po posebnim, povoljnim uslovima na teret budžeta RS.

Svetlana Cenić, ministar finansija RS u 2005. godini, kazala je da su pri tome donošene odluke i zaključci koji su "Birač" stavljali u povlašteni položaj.

Spornim se smatra to što je Vlada Republike Srpske za vrijeme premijera Dragana Mikerevića pri procesu privatizacije "Birča" odobrila tom preduzeću odgodu plaćanja određenih poreskih obaveza i reprogramiranja starih dugovanja, te plaćanje električne energije i prevoza robe že lje znicompo posebnim, povoljnim uslovima na teret budžeta RS.

"Vlada je u tom periodu mijenjala kamate na obaveze koje 'Birač' ima prema budžetu i fondovima, a za to nisu imali zakonskog osnova. Nikakvi zaključci i odluke ne smiju dirati kamatnu politiku prema budžetu i fondovima niti zatezne kamate iz obligacionih odnosa. To se može urediti samo donošnjem novog ili izmjenom postojećeg zakona, što ovdje nije urađeno", kazala je Cenićeva.

To je i bio jedan od razloga zbog kojih je Vlada na čijem je čelu bio Pero Bukejlović preko nadležnih ministarstava i kontrolnih organa pokrenula provjeru svih ugovora vezanih za privatizaciju i naknadna dešavanja u preduzeću "Birač".

Ministarstvu privrede je bilo naloženo da preispita ugovor o privatizaciji "Birča" u dijelu subvencija za plaćanje struje, kao i utvrđene obaveze te fabrike do 2008. godine uvažavajući izmjenjene uslove i okolnosti u odnosu na period potpisivanja privatizacionog ugovora.

Prema riječima Đure Grbića, pomoćnika ministra privrede RS, praksa je bila u to vrijeme da Vlada preduzećima reprogramira obaveze sa grejs periodom od dvije godine i otplatom na pet godina, a da je "Birču" dat grejs period od tri godine.

Litvanci su od preuzimanja "Birča" registrovali četiri firme na koje prenose kapital i nekretnine te fabrike čime RS, kako je kazala Svetlana Cenić, dovode u poziciju da 2008. godine, kada ističe grejs period koji im je Vlada dala za otplatu duga od 14,5 miliona KM, više neće imati od čega da naplati potraživanja. Osnivanje novih firmi vršeno je tako što je osnivano akcionarsko društvo kojem je nakon dva do tri mjeseca status promjenjen u društvo sa ograničenom odgovornošću. Radi se o firmama "Alumina", "Mehanika", "Birač Energo" i "Metalka".

Bivši ministar finansija RS je istakla da postoji i veliko hipotekarno opterećenje "Birča" po osnovu kredita koji su podizani kod banaka iza kojih stoji upravo "Ukio grupa", kao što su "Balkan Investment Bank" iz Banjaluke i "UAB Balkan Invest" iz Kaunasa.

"Čudno je da kod tih kredita zatezna kamata iznosi 14 odsto na godišnjem nivou. To mi izgleda malo nepovoljno", ocijenila je Cenićeva navodeći da pod hipotekom nisu samo građevinski objekti i oprema "Birča", već i prava na trajno korištenje zemljišta.

Osnovni sud u Zvorniku je 2005. godine odbio zahtjev Ministarstva finansija i Poreske uprave RS da upisom hipoteke stvore garanciju za naplatu svojih potraživanja.

U "Birču" su objašnjavali da formiranje novih preduzeća ne predstavlja ništa novo, jer je takva podjela postojala i prije rata kada su poslovali kao dio "Energoinvesta".

"U velikoj jedinici ne može se efikasno kontrolisati i upravljati, već ih podjeliš na male specijalne jedinice. 'Alumina' će se baviti proizvodom, 'Birač energo' energetikom, a 'Mehanika' remontom. Ne radi se o ničem strašnom i opasnom što smo kao mi izmislili da bi nekome nanijeli štetu", rekao je Roman Romanov, predsjednik Upravnog odbora "Birča".

Nakon što su se iz zvorničkog preduzeća i Agencije za unapređenje stranih investicija BiH usprotivili da Vlada svojim kontrolama vrši pritisak i hajku na to preduzeće kojom se stvara negativan poslovni ambijent, pogotvo za strane investitore, iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade saopšteno je da su se uslovi pod kojima je sklopljen ugovor o privatizaciji "Birča" promijenili. Iz Vlade su ukazali na duplo povećanje cijena glinice na svjetskom tržištu, ističući da zbog toga imaju pravo i obavezu da preduzmu poteze za smanjenje negativnih efekata po budžet koji se tiču plaćanja struje i prevoza željeznicom.

Najviše polemika je, ipak, izazvalo saznanje da je "Birač" izvozne poslove faktički prepustio preduzeću "Balkal" iz Banjaluke koje sa svega desetak radnika ostvaruje milionske profite, dok fabrika iz Zvornika, koja za njih obavlja uslugu prerade boksita u glinicu, godinama posluje sa gubicima ili na granici likvidnosti.

Taj nesklad se posebno počeo uočavati na jesen 2005. godine kada je cijena glinice na svjetskom tržištu dostigla rekordni nivo od 485 dolara po toni, a "Birač" koji je praktično držao jedan procenat globalnog tržišta ostvario manjak od nekoliko miliona maraka.

Litvanci su od preuzimanja "Birča" registrovali četiri firme na koje prenose kapital i nekretnine te fabrike čime RS, kako je kazala Svetlana Cenić, dovode u poziciju da 2008. godine, kada ističe grejs period koji im je Vlada dala za otplatu duga od 14,5 miliona KM, više neće imati od čega da naplati potraživanja. Osnivanje novih firmi vršeno je tako što je osnivano akcionarsko društvo kojem je nakon dva do tri mjeseca status promjenjen u društvo sa ograničenom odgovornošću. Radi se o firmama "Alumina", "Mehanika", "Birač Energo" i "Metalka".

Određene analize pokazale su da je "Balkal" prerađivao glinicu kod "Birča" po cijenama nižim od tržišnih, a zatim je prodavao najčešće kompaniji "Kauno Tiekimas" iz Kaunasa, članici grupacije "Ukio". Oni su dalje po visokim cijenama preprodavali glinicu kupcima na svjetskom tržištu. Time je vlasnik "Birača" izbjegavao plaćanje poreza na dobit u RS u iznosu od 10 odsto.

Takođe je i Miladin Gligorić, ministar privrede u to vrijeme, izjavio da vjeruje da "Ukio", preko fabrike "Birač", razvodnjava dobit prodajući glinicu preko "Balkala" i preduzeća u inostranstvu.

"Birač posluje na granici rentabilnosti ili u minusu, a dobit ostvaruju firme u inostranstvu", ukazao je Gligorić.

Roman Romanov, predsjednik Upravnog odbora "Birča" ispred litvanske grupacije, tvrdi da glinicu ne izvoze direktno u želji da fabriku iz Zvornika ne dovedu u nepovoljan položaj u slučaju da se iskomplikuju unosni aranžmani sa kupcima robe na svjetskom tržištu zbog kojih bi onda morali plaćati velike ugovorne kazne.

Čak je pod sumnju bilo dovedeno i ispunjavanje ugovornih obaveza grupacije "Ukio" u pogledu zadržavanja pretežne djelatnosti "Birča" zbog informacija da samo vrše uslugu prerade boksita u glinicu za potrebe "Balkala", jer se ugovorom od 4. oktobra 2001. godine obavezao da će zadržati postojeću pretežnu djelatnost preduzeća "proizvodnju glinice" u periodu od pet godina od početka perioda investiranja.

U Direkciji za privatizaciju su, međutim, naveli da su u kontroli ispunjavanja ugovornih obaveza konstatovali da je kupac "Birča" ispunio uslov zadržavanja djelatnosti te fabrike za prvu godinu perioda investiranja.

Nakon određenih kontrola koje su u "Birču" sproveli Devizni inspektorat i Poreska uprava RS i info – rma cija da su pronađene određene nepravilnosti u plaćanju tog preduzeća, čitava afera se ubrzo stišala. Zvornički gigant i dalje radi preko posrednika "Balkala", Vlada RS za njih plaća veći dio potrošene struje i željeznice i niko više ne postavlja pitanja oko krajnje namjere litvanskih investitora.

"Ćutnja" se u nezvaničnim razgovorima uglavnom pravda smanjenjem cijene glinice na svjetskom tržištu zbog kojih "Birač" ove godine ima velikih problema, te činjenicom da su zaposlili preko 1.500 radnika iako su privatizacionim ugovorom imali obavezu zapošljavanja 950 radnika.

Istraživački tim "Intermezzo"
(u tekstu su korišteni materijali i iz drugih štampanih medija u RS)

Ostavite komentar »