Kraj razdoblja skupog kapitala?

03/16/2008 0

 

Evropska centralna banka (ECB) je na svom zadnjem zasjedanju odlučila ostaviti
ključne kamatne stope na aktuelnih 4,0 odsto, a istu odluku je donijela i
britanska centralna banka Bank of England (BoE), zadržavši ključnu kamatnu
stopu na 5,25 odsto. No, što se tiče ECB-a, analitičari vjeruju da će centralnaa
banka evrozone biti primorana sniziti kamatne stope na 3,5 odsto do kraja ove
godine u okolnostima strahovanja od globalne krize, izazvane krizom na
američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova. Finansijska tržišta
očekuju još i veće smanjenje ključnih kamatnih stopa, po uzoru na ostale
značajnije centralne banke, a naročito američku centralnu banku Fed, koja je
posegnula za agresivnim mjerama smanjenja kamatnih stopa, s ciljem otklanjanja
opasnosti od zapadanja u recesiju, prenosi "Glas Istre".

"Labavljenje" monetarne politike
I dok je britanska centralna banka proteklih mjeseci snižavala kamatne stope, a
sada ih je zadržala na istom nivou od 5,25 posto, ključne kamatne stope u evrozoni
nisu mijenjane od juna prošle godine, a u septembru je ECB bila primorana
odustati od planiranog podizanja kamatnih stopa zbog previranja na finansijskim
tržištima. Posljedica snižavanja ključnih kamata u Americi, čime se Fed bori
protiv prijeteće recesije, te s druge strane, pritiska na rast kamata u
evrozoni, jest jačanje evra u odnosu na dolar. Tako je u četvrtak kurs premašio
nivo od 1,53 dolara za evro, što je najviši ikad zabilježeni nivo od uvođenja
evra 1999, odnosno evro je naspram dolara jači no ikad. Takva situacija otežava
konkurentnost evropske privrede i pritišće finansijska tržišta, što i jesu
glavni argumenti za "labavljenje" monetarne politike u evrozoni.

Banke u borbi za depozite
Banke u Hrvatskoj pod utjecajem granične obvezne reyerve HNB-a i povećanih
kamatnih stopa u svijetu, smanjuju svoj inodug supstituirajući ga
dokapitalizacijom i domaćim izvorima sredstava, pa prema podacima HNB-a, u
strukturi izvora hrvatskuh banaka dominiraju domaći depoziti (65,8 posto), inostrani
dug (20,1 posto) i kapital (14,1 posto). Povećanje udjela kapitala uzrok je
pada povrata na kapital, dok se banke bore za depozite građana povećavanjem
pasivnih kamatnih stopa, što vrši pritisak i na aktivne kamate. S obzirom da
dio obveza banke refinansiraju u inostranstvu, globalni rast kamata navode kao
jedan od razloga rastućih kamatnih stopa. Ukoliko se, međutim, obistine
predviđanja evropskih analitičara da će EBC ipak biti primoran spustiti svoju
ključnu kamatnu stopu, to bi bio signal za kraj razdoblja skupog kapitala. To
bi se dijelom trebalo preslikati i na politiku domaćih banaka, koje u zadnjih
godinu dana podižu kamate na kredite, objašnjavajući to upravo "stanjem u
Evropi". S trendom rasta kamata nastavilo se i u 2008, no u zadnje vrijeme iz
domaćih banaka ipak poručuju da prate stanje na tržištu, te da će se skladno
tome ponašati.

 

Izvor: biznis.ba

 

Ostavite komentar »