EU traži modernizaciju zajedničke agrarne politike

05/20/2008 0

Neočekivani rast cijena hrane i poremećaji u snabdijevanju globalnog tržišta osnovnim žitaricama i prehrambenim artiklima primorali su Evropsku komisiju da po ubrzanoj proceduri u utorak podnese Evropskom parlamentu vlastiti prijedlog rješenja za neopohodnu modernizaciju jednog od najosjetljivijih zajedničkih pitanja – Zajedničke agrarne politike (CAP).


Glavni elementi prijedloga Evropske komisije su ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, stabilizacija cijena ulaznih sirovina i energije, poništavanje odluke po kojoj je visina subvencija zavisila od količine proizvodnje, te trajno ukidanje apsurdne odluke po kojoj je već 20 godina svaka članica Unije bila obavezna da deset posto poljoprivrednih površina svake sezone ostavi bez usjeva kako bi se spriječilo gomilanje poljoprivrednih viškova!

Prošle godine takva mjera je privremeno ukinuta, a sada Komisija predlaže njeno trajno anuliranje. Komisija predlaže postepeno ukidanje kvota za mlijeko koje su uvedene davne1984. godine također kao mjeru protiv proizvodnje tržnih viškova. Takvu bi mjeru sada trebalo preispitati, ali s njenim ukidanjem bi, prema prijedlogu Komisije, trebalo ići postupno, a njeno potpuno ukidanje bi uslijedilo tek 2015. godine.

Trenutni predsjedavajući Vijeća ministara EU-a za poljoprivredu i ribarstvo slovenski ministar poljoprivrede Iztok Jarc ocjenjuje da su problemi u agraru već toliko narasli da ih nije moguće rješavati pojedinačnim rezovima.

“Stabilnost je ključni faktor evropske agrarne politike, jer iznenadni skokovi cijena sirovina za poljoprivrednu proizvodnju i rast cijena energije imaju multiplikativne efekte na cijene hrane, na količine proizvodnje, kvalitet hrane itd. Samo stabilizacijom cjelokupne agrarne proizvodnje u EU moguće je obezbijediti dugoročnu stabilnost cijena hrane i izbjegavanje njihovih iznenadnih skokova kao što nam se dogodilo posljednjih mjeseci”, izjavio je Jarc.

Iako će prijedlozi reforme zajedničke poljoprivredne politike biti predstavljeni danas, ozbiljniji pomaci se ne očekuju prije druge polovine ove godine kada će ulogu predsjedavajućeg Evropske unije preuzeti Francuska čiji su poljoprivrednici najveći korisnici evropskih agrarnih subvencija na koje na nivou EU-a godišnje odlazi oko 40 milijardi eura, odnosno oko 11 posto ukupnog budžeta EU-a, koji za ovu godinu iznosi oko 130 milijardi eura.

Francuska i Njemačka se oštro suprotstavljaju stavovima Velike Britanije, koja traži liberalizaciju agroindustrijske proizvodnje i preusmjeravnje glavnine sredstava za subvencije u poljoprivredi ka sektorima istraživanja i razvoja, očuvanja životne sredine i drugim kriznim područjima globalnih poremećaja.

Predsjedavajući Vijeća ministara, slovenski ministar Jarc izjavio za Radio DW, nakon dvodnevnog zasjednja ministara poljoprivrede, da nesuglasice unutar Unije postoje te da “pojednostavljivanja stanja u ovom sektoru” neće dovesti do pravih rješenja.

“Na nivou Vijeća ministara za agrarna pitanja postoje razlike u vezi s glavnim pravcima izlaska iz trenutne krize, ali i u vezi budućeg razvoja agrara EU-a. Stanje u sektoru poljoprivrede je mnogo komplesnije nego što se čini na prvi pogled. Problem rasta cijena hrane ima više uzroka kako na strani ponude, tako i potražnje prehrambenih proizvoda, na što su prvenstveno uticali narastajući broj stanovnika i promjene njihovih prehrambenih potreba i navika, zatim povećanje poljoprivrednih površina za proizvodnju biogoriva. Tu su i podbačaji agrarne proizvodnje zbog klimatskih promjena itd. To su samo neki od faktora koji su relativno novija pojava na globalnoj sceni i zahtijevaju inovativnija rješenja”, izjavio je Jarc.

Većina zemalja članica EU-a ipak smatra da dosadašnja zajednička poljoprivredna politika, koju Velika Britanija optužuje da je djelomično odgovorna za rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda u svijetu – u osnovi održiva, a kao razlozi najnovijih poremećaja na tržištu hrane navode se drugi, globalniji razlozi među kojima su i podbačaji uroda zbog klimatskih promjena, nagli porast životnog standarda i kupovne moći u Indiji, Kini i Rusiji itd.

Velika Britanija i Švedska, za razliku od većine zemalja Unije, smatraju da bi i ubrzanje dogovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o liberalizaciji trgovine moglo pomoći ublažavanju trenutnih problema s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Protivnici britanskih prijedloga, međutim, uzvraćaju najnovijom statistikom prema kojoj se, navodno, u ovoj zemlji dnevno baca najviše hrane po stanovniku u svijetu – ukupno više od milijardu funti godišnje iako su i u Britaniji cijene osnovih namirnica posljednjih mjeseci porasle za 4,7 procenata.

Najnovija kriza hrane šansa je i za bh. proizvođače, uz uslov da se što prije prilagode ISO standardima EU-a. Velike mogućnosti se u tom sektoru otvaraju i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, odnsono Privremenim sporazum o trgovini kao sastavnim dijelom SSP-a, koji će sa BiH biti potpisan 16. juna.

(Fena) 

 

Ostavite komentar »