BiH se zadužuje za plate funkcionera

05/09/2009 0

Vlasti u BiH zadužuju se da bi sebi isplatile plaće što je pogubna ekonomska politika, tvrdi Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i terzora BiH u intervjuu za Nezavisne novine.  Objašnjava kako će u budžetu institucija BiH 40 miliona KM uštedjeti, a da pri tome ne smanjuju plate policajcima, vojnicima i nižerangiranim državnim službenicima.


Kako će Vijeće ministara BiH osigurati uštedu od 40 miliona KM, što je obaveza preuzeta dogovorom s MMF-om?

KASUMOVIĆ: Parlament je već usvojio izmjene Zakona o plaćama, kojima se osigurava zadržavanje osnovice na prošlogodišnjem nivou. To će osigurati uštedu od oko osam miliona KM. Otprilike isto toliko novca ćemo uštedjeti i na isplatama naknada za razne komisije, čiji su članovi zarađivali ogroman novac, a nije postojao nikakav osnov za to. Smanjit ćemo izdatke za putovanja, nabavke i još neke troškove kako bismo uštedjeli ovih 40 miliona KM. Uvjeren sam da ćemo to napraviti bez bilo kakvih problema, jer ima prostora za uštede.

Kome će biti smanjene plaće planiranim uštedama?

KASUMOVIĆ: Svima čija plaća premašuje 2.000 KM, odnosno onima koji imaju koeficijent za obračun plaća četiri i više. To će svakako omogućiti značajne uštede i podržavam ove mjere.

Znači li to da plaće vojnika, policajaca, namještenika, nižerangiranih državnih službenika, kojih ima i najviše, neće biti smanjene?

KASUMOVIĆ: Da, upravo tako. Plate vojnika, policajaca i većine državnih službenika neće biti smanjene. To je pravedno, jer ne mogu isti teret podnijeti ministri, zamjenici ministara i direktori institucija kao policajci i vojnici. Ponavljam da neće biti linearnog smanjenja plaća za sve uposlenike u državnoj službi.

Zašto Vijeće ministara BiH ne napravi rebalans budžeta?

KASUMOVIĆ: Podržavam smanjenje troškova na najmanji mogući nivo, ali u rebalans budžeta ne treba da idemo niti ćemo ići. Priča o rebalansu je pokušaj predstavnika RS da osiguraju bolju polaznu osnovu za planiranje budžeta za 2010. godinu. Ako bismo usvojili smanjeni budžet za ovu godinu, to bi bila osnova za razgovore za budžet za narednu godinu. Time bismo došli u situaciju da država i naredne godine dobije manje novca, što nije dobro.

Zašto država ne bi trebalo da ima manji budžet kada svi nivoi vlasti imaju manje prihode?

KASUMOVIĆ: Državni budžet je vrlo striktan i novac se koristi za izmirenje vanjskog duga i finansiranje institucija. Sa druge strane, entiteti i ostali nivoi vlasti imaju ogromnu administraciju, podrška se kupuje ogromnin socijalnim izdvajanjima i grantovima. Kada dođemo u situaciju da ima manje novca, onda najveće uštede treba da budu tamo gdje je i najveća administracija. Vrijeme je da političari sjednu i dogovore se koliko administracije možemo plaćati, jer nastavimo li sa sadašnjom politikom stalnog zaduživanja, nećemo nigdje stići.

Dogovor s MMF-om je također zaduživanje. Znači li to da ne podržavate sklapanje ovog ugovora?

KASUMOVIĆ: Građanima BiH mora biti jasno da se država, a tu mislim na sve nivoe vlasti, zadužuje kako bi sebi osigurala plaće. To nije pravedno i pošteno i stoga ne mogu podržati takvu politiku. Dogovor s MMF-om jeste kredit po povoljnim uslovima, ali je ipak kredit. Naša politika izgleda kao porodica koja ima prihode od 1.000 KM, a troši 3.000 KM. Razliku osigurava kreditom, pa onda ne duguje 2.000 nego 2.500 KM, jer mora platiti i kamate. Nisam protiv zaduživanja države, ali mislim da se taj novac ne smije potrošiti na administraciju. Ne interesuju me nikakva politička prepucavanja i ovo nije usmjereno ni protiv koga nego jednostavno upozoravam da ćemo sami sebe ugušiti. Ako se zadužujemo, onda kredite treba trošiti na investicije, razvoj, pomoć ekonomiji, a nikako na administraciju. To je užasno loš ekonomski potez i politika.

Nisu li vlasti BiH već uzele kredite za infrastrukturne projekte, a onda ne znaju kako potrošiti taj novac?

KASUMOVIĆ: Tačno. Uzeli smo 1,5 milijardi KM kredita od raznih međunarodnih finansijskih institucija za velike infrastrukturne projekte, a novac nismo povukli. Zbog toga smo dosad platili 33 miliona KM kamata za neiskorištena sredstva. To je loše i odgovorni su ministri koji nisu u stanju pripremiti projekte nego odmah idu u zaduživanje, a poslije razmišljaju kako potrošiti novac.

(capital.ba)

Ostavite komentar »