Završeno glasanje, čekaju se prvi rezultati

10/03/2010 0

U 19 sati širom BiH zatvorena su biračka mjesta na kojima su gra]ani birali članove državnog Predsjedništva, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u državnom i entitetskim parlamentima, kao i poslanike u deset kantonalnih skupština.


Predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić izjavila je večeras da bi izlaznost građana na današnje opšte izbore trebalo da bude veća nego na prethodnim izborima i da premaši 55 procenata od ukupnog broja birača.

Ona je još rekla da su izbori protekli bez većih problema, a da je u CIK stiglo desetak prigovora političkih partija o povredi izborne tišine.

Silajdžić zaboravio ličnu kartu

Haris Silajdžić nije uspio da glasa na biralištu u sarajevskoj Ferhadiji, prenosi “Dnevni avaz”. Naime, nakon što mu ostali glasači nisu dozvolili da prođe preko reda, Silajdžić je kada je došao na red, shvatio da je zaboravio ličnu kartu, ali i ostale dokumente.

Predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka Aleksandar Radeta rekao je da je izlaznost na izbore u najvećem gradu RS veća od 50 odsto, te da nije bilo incidenata tokom glasanja.

CIK BiH bi večeras prije ponoći trebalo da objavi preliminarne rezultate izbora za članove Predsjedništva BiH, a tokom noći za ostale nivoe vlasti.

U BiH su danas održani šesti izbori od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i uspostavljanja mira u zemlji. Na ovim, destim poslijeratnim, izborima građani biraju članove Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma BiH i Zastupničkog doma Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednika RS-a, zastupnike u Narodnoj skupštini RS i skupština kantona.

Za ulazak u tročlano Predsjedništvo BiH ima 19 kandidata. Najviše je kandidata, devet, za bošnjačkog člana, sedam za hrvatskog, a tri za srpskog člana Predsjedništva BiH. Za predsjednika i potpredsjednike RS je kandidovano 19 osoba.

Najveći broj kandidata ima za ulazak u zakonodavnu vlast. Za Parlament BiH bira se među više od 880 kandidata, za Parlament Federacije BiH blizu 1300, a za Narodnu skupštinu RS-a među više od 1500 kandidata.

Građani dejtonske Bosne i Hercegovine biraju najviše organe vlasti za naredni četvorogodišnji period, a u izbornoj trci učestvuje 39 stranaka, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata. Kampanju analitičari ocjenjuju kao “staru sliku, preobučenu u nešto novog ruha”.

Incko: Izborni proces se dobro odvija

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko ocijenio je danas da se izborni proces u Bosni i Hercegovini za sada odvija dobro, uz nešto veći odziv birača nego proteklih godina, i poručio građanima da s više odgovornosti pristupe izlasku na izbore, kako bi na taj način učestvovali u stvaranju evropske budućnosti države.

Republika Srpska bira i predsjednika. Favorit je lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, a najozbiljniji “izazivač” je potpredsjednik Srpske demokratske stranke Ognjen Tadić.

Za članove Predsjedništva BiH, srpskog, bošnjačkog i hrvatskog, 20 stranaka je dalo svoje kandidate.

Kad je riječ o srpskom članu Predsjedništva, “najozbiljniji” u izbornoj trci su Nebojša Radmanović (SNSD), koji trenutno obavlja funkciju srpskog predstavnika i lider Partije demokratskog progresa, koja sa SDS-om nastupa u koaliciji “Zajedno za Srpsku”, Mladen Ivanić.

Što se tiče bošnjačkih kandidata za člana Predsjedništva, favorit je aktuelni član tog tročlanog tela Haris Silajdžić iz Stranke za BiH, a glavni protivnici su mu Bakir Izetbegović, sin utemeljivača Stranke demokratske akcije Alije Izetbegovića i Fahrudin Radončić iz Stranke za bolju budućnost – novi lik na političkoj sceni Federacije, za čiju stranku ocjenjuju da će “pomrsiti konce” već poznatim političkim grupacijama.

Kad su u pitanju Hrvati, istraživanja javnog mnjenja kažu da najviše šanse ponovo ima Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije. Njegovi protivkandidati su Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice i aktuelni predsjednik Federacije BiH i lider HDZ 1990 Božo Ljubić.

Po mišljenju profesora sociologije na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Ivana Sijakovića, glavne karakteristike ove izborne kampanje u BiH su to što su političari iz RS ističali da im je cilj očuvanje Dejtona i RS i protivljenje ustavnim promjenama, dok su političari u Sarajevu naglašavali da je njihov interes – BiH.

U RS birači će se uglavnom odlučivati između kandidata Dodikovog SNSD-a, koji nastupaju pod sloganom “Zauvijek Srpska”, a koje podržavaju Demokratski narodni savez i Socijalistčka partija, i Koalicije “Zajedno za Srpsku”, koju čine opozicione SDS i PDP.

Obe koalicije su ubijeđene u pobjedu. Lider SNSD-a i kandidat za predsjednika RS Dodik očekuje svoju pobjedu, pobjedu stranačkog kolege Radmanovića, kao i natpolovičnu podršku kandidata sa stranačke liste za skupštine RS i BiH.

U opozicionom taboru, istovremeno, ističu da aktuelna vlast predvođena SNSD-om iza sebe nema rezultata ni na političkom ni na ekonomskom planu, te da je u pitanju “velika prevara”.

Kada su u pitanju očekivanja od izbora, profesor Šijaković procjenjuje pobjedu SNSD u RS, naročito u banjalučkoj regiji, dok će, kako navodi, Koalicija “Zajedno za Srpsku” više uspjeha imati u istočnom dijelu RS.

“Najjača snaga i dalje će biti SNSD, ali ne tako ubjedljivo, kako tvrde”, procjenjuje Šijaković.

“Jedna od zanimljivosti ovih izbora je i pojava nekih novih stranaka na politčkoj sceni u RS, koje su formirali Dragan Kalinić i Dragan Čavić, davno zaboravljeni političari s ciljem da naprave izbornu gužvu, ali bez šansi za uspjehom”, kaže on.

Kada je u pitanju politčka scena u Sarajevu, Šijaković predviđa rast SDA, i dodaje da je kod Bošnjaka politčku scenu dobro “pomrsio” vlasnik Avaza Fahrudin Radončić sa svojom Strankom za bolju budućnost.

Što se tiče Hrvata, Šijaković kaže da oni idu u nove podjele svog biračkog tela.

Šijaković kaže da je zanimljivo i to što su vladajuće stranke u kampanji korsitile državne resurse da bi pokazale svoju nadmoć nad drugima i što su kandidati uglavnom osporavali one iz protivničkog tabora, a da su malo govorili o konkretnim stvarima.

“Nismo čuli šta će uraditi kada dođu na vlast, a nisu dovoljno posvetili pažnju ekonomskim pitanjima i životnom standardu”, kaže Šijaković i dodaje su izbegavali “škakljive” ekonomske teme.

Shodno Dejtonskom mirovnom ugovoru iz 1995. godine kojim je okončan troipogodišnji rat u BiH, bivšu centralnu jugoslovensku republiku čine dva entiteta, RS i muslimansko-hrvatska Federacija BiH.

(Intermezzo)

Ostavite komentar »