Damir Mišura: Internet portal koristim i za promociju ljepote, kulture i tradicije ramskog kraja

10/25/2011 0

Piše: Hana Kazazović za Intermezzo
Foto: Damir Mišura, rama-prozor.info

Prije par mjeseci sam spletom okolnosti nabasala na Facebook stranicu Rama-Prozor.info i bila oduševljena ljepotom kraja i Ramskog jezera koje ugledah na fotografijama. Iskrena da budem, znala sam da postoji Ramsko jezero ali nisam imala priliku da ga vidim uživo, a ni na fotografijama. Od tada pratim redovno tu stranicu i portal Rama-Prozor.info u čijem je vlasništvu.

Bude tu zanimljivih dešavanja i priča iz ovog malog i pitomog kraja i meni je zanimljivo čitati ih jer tako imam priliku upoznati mjesta koja inače ne poznajem. Čitajući i prateći glavne medije u ovoj našoj državi ponekad imate osjećaj da se sav život odvija u 5 gradova. A sasvim sigurno u Bosni i Hercegovini u svakom mjestu postoje ljudi i mjesta vrijedni pažnje.

O tome kako je živjeti u ovom kraju i njegovim specifičnostima, te o potencijalnom razvoju turizma razgovarala sam sa Damirom Mišurom, pokretačem portala Rama-Prozor.info,

Damire, za početak nam reci nam nešto o sebi.

Rođen sam 1979. godine u Mostaru, živim u Ripcima, općina Prozor-Rama. Osnovnu školu završio sam u Ripcima, a Klasičnu gimnaziju u Visokom. Na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Mostaru stekao sam zvanje Menadžera za odnose s javnošću. Trenutačno sam zaposlen u Etno selu „Remić“ d.o.o. u svojstvu direktora. Oženjen sam i otac sam jednog djeteta.

Prije koliko vremena je nastao portal rama-prozor.info i kako je došlo do toga, odnosno šta te navelo na pokretanje?

4 Ramsko jezero

Svoje školovanje proveo sam izvan Rame, a u to vrijeme je svaka informacija koja bi dolazila iz Rame bila „na kapaljku“. Mogu slobodno reći da je Rama bila medijski izolirana. Lokalni radio, radio postaja Rama slušana je samo u našoj općini dok naši studenti i iseljeništvo nisu mogli biti informirani o događanjima u svom rodnom kraju.

2000. godine dolazim do ideje kako bi bilo dobro i poželjno da Rama ima jedan Internet portal koji bi prenosio u svijet događanja u Rami te promovirao ljepotu, kulturu i tradiciju ovog kraja. Te godine u suradnji s gvardijanom župe Rama-Šćit pokrećem prvi portal u Rami rama.co.ba koji danas nažalost nije u funkciji. Do 2003. godine radio sam na Šćitu u sklopu Humanitarne organizacije „Kuća mira“ na projektu Teledom koji je financirala Američka razvojna agencija ADF. Nakon isteka dvogodišnjeg mandata u toj Agenciji u jesen 21. rujna 2003. pokrećem vlastiti portal rama-prozor.info koji od tada pa do danas ostaje vodeći medijski portal na području općine Prozor-Rama.

Općina Prozor-Rama je godinama raseljavana zbog raznoraznih (ne)prilika koje su je pratile. Uzimajući u obzir da Rama ima veliko iseljeništvo početni cilj i misija portala bila je ta da portal bude spona između Rame i ramskog iseljeništva. 2003. godine u Rami je Internet tek počeo ulaziti u kućanstva a posjete portalu bile su većim dijelom iz inozemstva. Danas je drugačije, 60 % posjeta dolazi iz BiH dok ostalih 40% posjeta dolazi iz inozemstva.

Osim portala jako aktivna fan stranica na FB pokazuje da postoji veliki interes ljudi za informacijama iz ovog područja. Jesu li to uglavnom Ramljaci koji žive vani ili ima i drugih?

1 Ramsko jezero

Na vrijeme sam uvidio što je Facebook i koje su njegove mogućnosti te što sve mogu napraviti kako bih još više ojačao portal a Facebook što bolje iskoristio u te svrhe. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi koji je postotak fanova onih koji su iz Rame ili su porijeklom iz Rame i onih koji su prijatelji Rame ali me Facebook svakodnevno ugodno iznenađuje kad vidim odakle se sve ljudi javljaju, pišu komentare, lajkaju itd.

Na fan stranici svakodnevno objavljujemo linkove vijesti s portala i fotografije Rame. Time želimo postići što veću interakciju a naravno i prikupiti što veći broj fanova. Dobar dio naših fanova su mlađe generacije te im preko Facebook fan stranice želimo približiti portal rama-prozor.info kako bi ga posjetili bar jednom dnevno.

Ramsko jezero je nastalo vještački potapanjem polja radi gradnje elektrane. Koliko je ljudi zbog toga napustilo svoje domove? Šta se dešava kada se isprazni jezero, je li se vide kuće i sl?

Odgovor na ovo pitanje ne može se sažeti u par riječi, posebno zbog toga što je izgradnja jezera utjecala na tisuće ljudskih sudbina, ali i trajno utjecala na živote onih koji su ostali živjeti u Rami nakon potapanja.

9 Poluprazno Ramsko jezero

Za početak nekoliko tehničkih karakteristika: Ramsko jezero je umjetno jezero koje je nastalo 1968. godine. Visina brane je 100 m. Kruna brane nalazi se na nadmorskoj visini 598 m. Duljina krune je 230 m. Širina brane u temeljnoj spojnici je 305 m. Kameni nabačaj napravljen je od 1.400.000 m3 materijala. Suhozid je debljine od 3 do 8 m. u koji je uzidano 66.000 m3 kamena. U betonski ekran s kontrolnom galerijom ugrađeno je 19.000 m3 betona. Debljina betonskog ekrana je od 30 do 95 cm. Kapacitet preljeva je 400 m3/s, a temeljnog ispusta 300 m3/s. Dubina jezera je od 70 do 100 m uz branu. Duljina od brane do Varvare je 7,5 km, a širina 4,6 km. Obujam obale je 29 km.

Komunističke vlasti htjele su raseliti hrvatski i bošnjački narod izgradnjom akumulacijskog jezera. Posljedice izgradnje jezera ukratko izgledaju ovako: potopljeno je 15,5 km2 zemljišta, 1147 raznih objekata i iseljeno 283 domaćinstva s 1.744 člana. Iseljenički val koji je nastao potapanjem Rame izravno ili neizravno iselio je 752 obitelji s 2.939 članova.

16 Jaklicki most

Prema projektu, potpuno pražnjenje jezera predviđeno je svakih deset godina, ali zbog raznih razloga do sada je to učinjeno samo jednom, i to 1978. godine. Prema fotografijama, ali i pričama starijih, tada su se mogli vidjeti ostaci većine kuća i gospodarskih objekata, ostaci starih puteva i staza koji su se prije potapanja svakodnevno koristili. Zanimljivo je napomenuti da je pod vodom ostalo nekoliko grobalja, koja su zadnjih godina nekoliko puta izranjala iz vode. Mogli su se vidjeti grobovi na koje je utjecajem vode nanesena velika količina mulja i zemlje. Također, mogli su se vidjeti ostaci starih križeva, ali i ostaci stećaka i drugih objekata vezanih za bližu i daljnju prošlost Rame.

Upravo ovih dana iz vode izranjaju još uvijek dobro očuvani temelji džamije u selu Kopčići. Za mlađe ljude zanimljivi prizori, a za starije vraćanje u vrijeme prije potopa i izazivanje nostalgije.

Prije izgradnje brane i jezera, Rama je nadaleko bila poznata po vrlo kvalitetnom žitu i voću, no nakon izgradnje, nepovratno je uništen glavni dio obradivih površina. Oni koji nisu htjeli iseliti se, povukli su se na rubna područja jezera, u naselja koja danas izgledaju puno drugačije nego u to vrijeme.

Čitavo područje je jako pitomo, ugodne klime. Čime se stanovništvo uglavnom bavi, od čega živi?

13 Zenska narodna nosnja u Rami

Gledajući zemljopisno, predjeli Rame nalaze se na nadmorskoj visini od 350 do 2074 metara. Takav položaj sa sobom nosi i prednosti i različite tipove klime, od submediteranske do izrazito kontinentalne. Nekada su ljudi živjeli isključivo od poljoprivrede i stočarstva a kako je vrijeme prolazilo, prilike su se mijenjale.

Veliki broj Ramaca, zbog nemogućnosti zapošljavanja, kruh je pronašao u susjednoj Hrvatskoj, koja je postala ono što je nekada bila Njemačka. Posljednjih godina, veliki broj ljudi okreće se suvremenijem načinu bavljenja poljoprivredom – od uzgoja voćarskih kultura do stočarstva. Jedan dio započeo je vlastiti posao, a dio radi u administraciji, elektroprivredi itd.

Kako portal opstaje? Koliko vas radi na njemu, uspijevate li biti bar na pozitivnoj nuli sa troškovima i imate li podršku i od koga?

Portal djeluje i opstaje isključivo od rada uredništva. Ako bismo izdvojili nekoliko donacija naših iseljenika iz Australije, drugu ozbiljniju potporu ne možemo niti spomenuti. Od pokretanja portala pa do danas nikada nije bilo potpore bilo koje institucije. Od samog početka rada portala radio sam sam, da bi se s vremenom smjenjivalo nekoliko ljudi. Od 2005. portal djeluje u sadašnjem sastavu – dvojica članova uredništva. Manje-više, financije su problem svima, pa tako i nama. Za potrebe normalnog rada, ali i barem djelomičnog praćenja tehnike i tehnologije, u većini slučajeva izdvajamo vlastita sredstva, jedan mali dio dolazi od marketinga.

Nedavno je otvoreno etno selo u mjestu Menjik pa nam reci nešto o tome. Da li to znači da Rama ide u pravcu aktivnijeg razvoja turizma i šta je još zanimljivo za vidjeti?

19 Etno selo Remic

Da. Prije dva mjeseca Etno selo „Remić“ službeno je otvoreno. Idejni začetnik i vlasnik etno sela je gospodin Radovan Remić, biznismen iz Austrije, koji vuče korijene upravo iz Menjika. Želeći učiniti nešto konkretno za kraj iz kojega potječe, ali i probiti led u pogledu razvoja turizma, odlučio se na ovaj potez. U prvoj fazi izgradnje Etno sela planirano je ulaganje od milijun eura. Kad projekt u potpunosti bude gotov, Etno selo će biti atrakcija ne samo u Rami nego i u BiH. Počevši od ljetnog i zimskog skijališta, parka s životinjama do kapaciteta za terapijsko jahanje. Ovaj projekt isključivo je u domeni privatne inicijative i kao takav, gledajući dugoročno, zasigurno će opravdati uložena sredstva, ali i biti pokretač razvoja turizma.

Kada običan čovjek poželi da dođe i vidi sve ove ljepote uživo šta mu preporučuješ – šta da vidi, gdje da odsjedne i u kojem periodu je najbolje da dođe?

20 Franjevacki samostan Rama – Scit

Preporuka bi svakako bila ovisna o tome što ljudi više preferiraju. Prirodu i sve ono što ona ima i predstavlja ili kulturno-povijesne znamenitosti koje Rama ima. Moja preporuka bi bila da svakako posjete planine koje okružuju Ramu, Ramsko jezero, ali i stari tok rijeke Rame koji je ostao nakon izgradnje brane, kao i samu branu HE „Rama“. Uz nabrojano, svakako bi preporuka bila i posjet kompleksu Franjevačkog samostana na Šćitu u sklopu kojega se nalazi i Etnografski muzej u kojemu se zbilja ima što vidjeti.
U gradu Prozoru, smještajnih kapaciteta za sada ima dovoljno. Postoje dva motela, mali sportsko-rekreacijski centar na Makljenu kao i Kuća mira na Šćitu.

Ima li poznatih Ramljaka, neko da je napravio svjetsku karijeru ili bar u ovim našim regionalnim okvirima?

Kao što sam već spomenuo u odgovorima na neka od prethodnih pitanja, zbog mnogih nedaća kroz koje je Rama prolazila, brojni su primjeri ljudi koji su morali otići odavde i koji su u sredini kojoj žive ili su živjeli, napravili zavidan uspjeh ili karijeru. Naveo bih nekoliko živućih osoba koji su iz Rame ili su porijeklom iz Rame:

Pomoćni vrhbosanski biskup mons. dr. Pero Sudar porijeklom je iz Rame, dr. sc. Željko Tanjić – ravnatelj Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu, fra Mijo Džolan, bivši provincijal Bosne Srebrne a sadašnji ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira u Splitu.

Manekenku i fotomodel Mirelu Šestić te njezinu kćer Valeriju Šestić koja je nedavno oduševila publiku i kritičare u New Yorku na Tjednu mode.

Petnaestogodišnji Filip Faletar, „nogometno čudo iz Rame“, kako ga Španjolci zovu, već dvije godine igra u nogometnom klubu Villarreal a njegova vrijednost je 10 milijuna eura.

Od profesora i književnika bih izdvojio dr. sc. Marka Dragića, profesora koji predaje na Filozofskom fakultetu u Splitu i gostujućeg profesora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, mentor je na poslijediplomskom studiju Hrvatska kultura i civilizacija te Kroatistici na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

To su samo neka imena ljudi koji su iz Rame ili su porijeklom iz naše općine. Naravno ima tu još mnogo drugih ljudi vrijednih spomena a o njima nekom drugom prilikom.

Damiru zahvaljujemo na razgovoru, a u nastavku pogledajte fotografije ovog kraja koje vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim. U svakom slučaju meni lično je ovo jedna od destinacija koju ću sigurno posjetiti u bliskoj budućnosti.