Preduzeće “Pošte Srpske” odustalo je od preuzimanja Poštanske štedionice RS pod svoje okrilje zbog ekonomske neopravdanosti tog spajanja, koje im je još prije dvije godine naložila Vlada RS.
Nadzorni odbor “Pošta Srpske” je u informaciji pripremljenoj za predstojeću sjednicu Skupštine akcionara preduzeća kao razloge zbog kojih se protivi pripajanju Poštanske štedionice RS u prvi plan istakao preuzimanje finansijskih gubitaka i radnika tog subjekta.
U dokumentu se navodi da bi “Pošte” kroz proces pripajanja morale preuzeti lanjske gubitke Štedionice do visine kapitala u iznosu od oko milion KM i to bez troškova otpremnina radnicima, uz procjenu da bi do okončanja postupka taj gubitak bio povećan na oko 1,7 miliona KM.
Kao negativnost ističu i potrebno preuzimanje barem polovine od sadašnjih 28 radnika Poštanske štedionice prosječne starosti 52 godine i nepovoljne obrazovne strukture, koji se ne bi mogli adekvatno radno angažovati u tehnološkom procesu rada “Pošta”, što bi, ukazuju, dodatno finansijski otežalo poslovanje preduzeća.
Pored toga, napominju da bi, u slučaju statusne promjene pripajanjem, povjerioci “Pošta” imali pravo da od preduzeća traže namirenje svojih potraživanja, a nesaglasni akcionari otkup svojih akcija tržišne vrijednosti 2,9 miliona KM.
Jasminka Krivokuća, direktor “Pošta Srpske”, i Vlado Prpoš, predstavnik državnog kapitala u tom preduzeću, potvrdili su za “Nezavisne” da je analiza pokazala da bi pripajanje Poštanske štedionice bilo ekonomski neopravdano, navodeći da će o tom stavu upoznati nadležno Ministarstvo finansija RS.
“Ranije se naš interes za pripajanje Poštanske štedionice prvenstveno ogledao u dobijanju njihove zgrade koju smo planirali za sjedište Post banke. Međutim, kako od osnivanja Post banke nema ništa, tako bi cijeli ekonomski teret bruto plata zaposlenih u Štedionici i njen gubitak iz ranijeg perioda prešao na teret ‘Pošte’, što ne bi bilo pametno u sadašnjim vremenima”, kazala je Krivokuća.
Ona, takođe, ukazuje da zaposleni u Poštanskoj štedionici imaju posebne ugovore o radu s propisanom veoma visokom otpremninom, dodajući da postoji i problem neriješenog imovinskih statusa nekretnina tog subjekta.
Direktora Poštanske štedionice RS Radeta Kalabića i predstavnike radnika danas nismo uspjeli dobiti, jer se nisu javljali na telefon u kancelariji. Međutim, Momčilo Švraka, član Nadzornog odbora Štedionice, kazao je da će se o sudbini te institucije, po svemu sudeći, morati odrediti Ministarstvo finansija, odnosno Vlada RS, kao njen većinski vlasnik.
“Lično mislim da bi najbolje bilo da se realizovao zaključak Vlade o pripajanju Poštanske štedionice ‘Poštama’, ali ako to u ‘Poštama’ ne žele, očito će se morati tražiti neko drugo rješenje”, istakao je Švraka.
Sagovornik “Nezavisnih”, koji je želio ostati anoniman, kaže da je likvidacija Poštanske štedionice u novonastalim okolnostima najrealnija opcija, podsjećajući da je Vlada RS to i inicirala 2009. godine, nakon čega je pod pritiskom ljutih radnika te zamrle institucije predložila njeno pripajanje “Poštama”.
Poštanska štedionica RS praktično ne radi još od 2001. godine, otkad joj je Fond PIO uskratio posao podjele penzija, a Agencija za bankarstvo RS oduzela privremenu dozvolu za obavljanje bankarskih poslova.
(Nezavisne)
