Na birou utrostručen broj visokoobrazovanih

marketing-job

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS u posljednjih pet godina utrostručen je broj visokoobrazovanih građana koji traže radno mjesto.


Posljednji dostupni podaci pokazuju da kartone na nepopularnom birou popunjava 10.286 imena sa završenim fakultetom. U avgustu 2007. godine bilo ih je tek 2.990, što je 3,4 puta manje nego sada.
Svjesni su toga i u Zavodu za zapošljavanje RS, u kojem kažu da je povećanje broja osoba visoke stručne spreme na evidenciji posljedica toga što sve više mladih ljudi studira.
“Takođe, određeni broj lica smatra da će sticanjem višeg stepena obrazovanja brže doći do zaposlenja, a sigurno da je u pitanju i njihova lična opredijeljenost u izgradnji profesionalne karijere”, kaže Snežana Borovčanin, izvršni direktor Zavoda za zapošljavanje RS.
Sindikalni predstavnici, komentarišući te brojke, ističu da su određene promjene neophodne.
“Da li mi to imamo inflaciju znanja i da li otvaranje univerziteta u mjestima u kojim nema ni osnovne škole proizvodi ovakvo stanje u Zavodu za zapošljavanje RS? Da li su nam upisne politike dobre i da li one koordiniraju s privredom? Dalje, koliko novca mi ulažemo u obrazovni sistem i da li novac dajemo u ‘proizvod’ koji bez ikakve nadoknade ode u svijet i tamo gradi karijeru? Mislim da nešto mora da se mijenja”, kaže Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS.
Povećanje broja osoba visoke stručne spreme na evidenciji Zavoda za zapošljavanje posljedica je značajno većeg obuhvata lica visokim obrazovanjem
Sa druge strane, privrednici ističu da je ovakvo stanje posljedica dva osnovna problema. Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, pojašnjava da, sa jedne strane, industrija izdiše i nije u stanju da primi kadrove koje nude fakulteti, a sa druge strane – prozivode se kadrovi za koje nema mjesta u privredi.
“Troši se vrijeme i snaga tih mladih ljudi i daje im se nada da će time što završe fakultete imati svjetliju budućnost, a u suštini se proizvodi kadar koji će biti na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS”, pojašnjava Milić.
Ko je odgovoran za ovakvo stanje, pita i Nena Nenadić, profesor srpskog jezika i književnosti iz Trna, kod Laktaša, čiji se karton već mjesecima nalazi u ladicama Zavoda za zapošljavanje. Ocjenjuje da je to, između ostalog, posljedica pojave brojnih privatnih fakulteta, koji se, kaže, lako završavaju.

“Nikada me iz Zavoda nisu pozvali i ponudili mi radno mjesto. Pokušavala sam sama da dođem do posla, te konkurisala pet puta, ali ni to nije rezultiralo mojim zaposlenjem. Posao sam tražila čak i u butiku i trgovini, a kada nesuđenom poslodavcu kažem koju diplomu imam, on bi mi se nasmijao u lice”, pesimistično kaže Nenadićeva.
Njoj i njenim kolegama neće biti lako da pronađu posao za koji su “grijali stolicu”, jer, nakon ekonomista, diplomci sa zanimanjima iz prosvjetne struke najviše “popunjavaju” evidenciju Zavoda za zapošljavanje RS.
Broj visokoobrazovanih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS
Avgust 2007. 2.990
Avgust 2012. 10.286

Najbrojniji na evidenciji u RS

- Finansijski radnici i ekonomisti – 3.175

- Zanimanja iz oblasti prosvjetne struke – 2.299

- Pravnici – 1.237

- Inženjeri poljoprivrede – 203

(Glas)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>